Boravak čovjeka na području Nijemaca je od kamenog doba – 5000 godina.

U podnožju Gradine u Nijemcima moglo ustanoviti naselje iz razdoblja sopotske kulture iz mlađeg kamenog doba. Tijekom iskopavanja otkriveni su grobovi na redove bjelobrdske kulture, te ostaci monumentalne građevine iz ranije faze.  Blizu crkve sv. Katarine pronađeni  su ostaci kamene sjekire, predmeti iz brončanog doba i starčevićeve kulture …

Pisana povijest Srijema započinje s 27. godine prodorom Rimljana i njihovim uspjehom u ovladavanjem ilirskim plemenima. Od tog doba rimska se vlast postupno učvršćuje te prodire nova viša rimska kultura i na srijemsko područje. Oko 105. godine ovo područje je podijeljeno na dvije provincije: Zapadnu i Istočnu Panoniju.

U vrijeme rimske provincije Panonije na području današnjih Nijemaca postojali su vojni logori – tzv. castrumi.

Iskapanjem oko crkve sv. Katarine u Nijemcima ispod sadašnjeg poda, u desnom kutu ispred apside, otkriveni su tragovi rimske arhitekture.

Uz razvoj visoke kulture već sredinom 1. st. postupno se učvršćuje i nova kršćanska vjera koja će u kasnijem vremenu (nakon provale barbara) biti i jedina klica očuvanja vrijednosti zapadnoga društva.

Urušavanje Rimskog carstva slijedi tijekom 5.stoljeća. Nakon propasti Rimskoga Carstva, a za vrijeme provale Avara na području Nijemaca bio je avarski hring – vojno naselje.

Tijekom 6. stoljeća u pod pritiskom Huna pristižu brojne narodne skupine (napose germanska plemena). Tijekom 7. st. plemena Avara i Slavena.

Rani srednji vijek je obilježila pojava Avara (567.g.) a kasnije i dolazak Hrvata u ove prostore. Hrvati na ovo područje dolaze u 8. Stoljeću. Dolazak Hrvata je bio i početak kraja avarske dominacije. Hrvati su odmah po svome doseljavanju uredili plemenske organizacije, kojima je središte bilo župa.

Već u ranom srednjem vijeku Nijemci su bili istaknuto naselje Hrvata u Srijemu, što su potvrdila i najnovija arheološka istraživanja provedena prilikom obnove crkve Sv. Katarine.

Prvi spomen hrvatskoga imena u Srijemu bilježe nam franačke kronike u kojima se nalaze imena panonskih hrvatskih knezova koji pomažu Francima u rušenju Avarskoga kaganata. Franački anali s početka 9. st. također nam bilježe da je hrvatski knez Ljudevit Posavski za vrijeme svojega ustanka vlast proširio i na čitav Srijem. U 10. i 11. st. napose u vrijeme vlasti kralja Petra Krešimira IV koji je proširio teritorij Kraljevine Hrvatske na prostore cijele Slavonije i u zapadnom Srijemu.

Selo Nijemci

Ime sela NIJEMCI zasigurno je izvedeno iz etničkog imena Nijem(ac/ci) / mađ. Német(i).

Kasnije: Nemeth-Nemet, Nemeti-Nemety, Nempty- Nempti (slavenski), Nemzi, Nimzi, Thotnemety

u značenju «Slavenski Nijemci»…

Najstariji spomen Nijemaca / Németa  - 1240. Godina - Riječ je o ispravi izdanoj u Pečuhu u listopadu 1240. godine u kojoj se spominju Peta, sin Temenya od sela Nijemci (…Peta filio Temeny de villa Nemety…) i tadašnji vukovski župan Andrija «od roda Nijemci» (…Hendre de genere Nemty comite de Wlco…).

Vlasnici posjeda Nijemci

(13. - 16. stoljeće)

LOTHARD

Prvi poznati vlasnici u 13. stoljeću bili su izvjesni Lothard i njegovi potomci. Vjerojatno su oni graditelji romaničke crkve čiji su temelji otkriveni ispod temelja današnje župne crkve sv. Katarine.

LACKOVIĆ

Drugi vlasnici Nijemaca bili su  Lackovići koji su posjed Nijemce držali do kraja 14. st.

LORAND

Treći vlasnici Nijemaca početkom 15 stoljeća (1402. g.), bili su Lorandovići.

Nijemci tijekom srednjeg vijeka, upravo za vrijeme Jurja Lorandovog (1404.–1464.) doživljavaju do tada najveći uspon kada se Nijemci prvi puta navode u statusu trgovišta (1443.), u kojemu postoji plemićki dvor odnosno kurija (1437.) te utvrda odnosno kaštel (1459.). Dakle, uz plemićku utvrdu niče naselje s trgovačkim i obrtničkim funkcijama za širu okolicu.  Utvrda je vjerojatno bila locirana oko mjesta današnje župne crkve gdje su bili iskopani kanali te podignuti zemljani bedemi i drvene palisade. To gradište, s naznakom opkopa, još se i danas vidi u konfiguraciji terena oko župne crkve kraj Bosuta. Tvrđavom je zapovijedao kaštelan i imala je stalnu vojnu stražu.

Lorand ili njegov sin Juraj najvjerojatniji su graditelji današnje župne crkve Sv. Katarine u Nijemcima (sagrađene izvorno u gotičkom slogu) negdje u razdoblju od kraja zadnjeg desetljeća 14. ili tijekom prva tri desetljeća 15. stoljeća, a na temeljima one starije prostrane romaničke crkve.

Tvrdi grad u Nijemcima

Ovaj grad spominje se  1461.g. i pripada Lorandima. Sagrađen je jer se već osjećala opasnost od Turaka. Temelji na nasipu Gradina (Grac)  vidljivi su i danas (pogledaj snimak Googla iz zraka). U to vrijeme Nijemci su već imali status trgovišta.  Isprave iz  1459.g. govore oslikavaju tadašnje Nijemce kao vrlo bogato naselje, u kojem je u najmanju ruku bilo ukupno 39 jobagionskih (=kmetskih) selišta odnosno kuća. Isprava iz 1461. g. govori da se u Nijemcima održavao SAJAM na blagdan Duhova.

Procjenjuje se kako je u župi Nijemci tijekom 14. i 15. stoljeća moglo živjeti oko 500 «duša». (Ovaj broj uključivao je vjerojatno i stanovnike brojnih manjih okolnih srednjovjekovnih sela koja su se nalazila u bližoj okolici samih Nijemaca.)

EMERIK ZAPOLJA

Zapolja je 1485. godine postao vlasnik Nijemaca. Tada se to zvalo «kaštel Nijemci kraj rijeke Bosut». Emerik Zapolja umro je bez potomstva već 1487. godine, a većinu njegovih posjeda, pa tako i Nijemce preuzeo je tada njegov brat Stjepan Zapolja. Stjepan Zapolja umro je 1499. godine, a za sobom je ostavio dvojicu malodobnih sinova Ivana I. (*1487. - † 1540.) i Jurja (*1494. - †1526.) te udovicu Jadwigu. Jurje je poginuo u bitci na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. godine, dok je njegov brat Ivan I.  Zapolja nakon Mohačke bitke okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja.

Eto tako se vlasništvo nad Nijemcima mijenjalo i trajalo sve do dolaska Turaka.

TURCI U NIJEMCIMA

(1529. - 1688.g.)

Cijeli zapadni Srijem zauzet je 1529. godine nakon što je Sulejman II. krenuo na svoj drugi pohod na Beč. Tada su zauzete posljednje zapadno srijemska utvrde u Moroviću i Nijemcima.

Čini se kako je sama predaja Nijemaca Turcima izvršena relativno «bezbolno» i s vjerojatnim prešutnim pristankom njihovog prijašnjeg vlasnika Ivana I. Zapolje. Spomenuta relativno mirna promjena vlasti u Nijemcima biti će vjerojatno najodlučniji čimbenik da su Nijemci tijekom osmanlijske vladavine doživjeli najveći gospodarski i demografski uspon. Nijemci će osim toga u razdoblju osmanlijske vladavine (1529. - 1688.g)  postati najvažnije uporište katoličke crkve u Srijemu. Turci su u Nijemcima nisu srušili tvrđavu, nego su je preuredili za svoje vojne potrebe.

Za vrijeme Turaka Nijemci imaju 14 000 stanovnika (sa okolicom), a selo je imalo 150 radnji. Ispred crkve sv. Katarine turci su napravili džamiju i javno kupalište.

Prije dolaska Turaka u Nijemcima je bilo 40 starosjedilačkih katoličkih obitelji. Za vrijeme Turskog gospodstva u Nijemcima su bili pomiješani starosjedioci i muslimani.  Proces islamizacije stanovništva širega srijemskoga područja do 1580. godine gotovo je u potpunosti bio završen.

Kad su 1691. godine Turci istjerani iz Slavonije stanovništvo se pročišćavalo od muslimana i neko vrijeme bili su čisti starosjedioci. Godine 1811. došli su prvi doseljenici iz Dalmacije.

Župa Nijemci

Prvi pisani spomen župe Nijemci je iz 1332. godine. Tu je sjedište jedne od najvećih župa zapadnog Srijema. Zanimljivo je naglasiti da se župa u Nijemcima održala i u vrijeme turske okupacije, a bila je posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Dapače, u Nijemcima se doselio i vikar koji je odatle upravljao crkvom u cijelom Srijemu. Nadbiskup Petar Masarechi 1624. godine u Nijemcima (cijeloj župi - župa ima 10 sela: Podgrađe, Đeletovci, Komletinci, Apševci, Banovci, Orolik, Marinci, Drugovci, Blaževci, Pečkovci,) spominje čak 2500 vjernika pa se i on ondje naselio. U Nijemcima je 1634. za srijemskog vikara izabran Petar Sabatini, a u njegovoj je kući 1650. godine održan kongres svjetovnih svećenika od Mitrovice do Viljeva. Nijemci tada već imaju zidanu župnu crkvu.

1600 godine dekretom iz Rima u Nijemcima se osniva vjerska škola (sjemenište za spremanje svećenika) za 30 učenika. Nakon te škole oni bi nastavili školovanje u evropskim učilištima.

Ipak glavnu ulogu u očuvanju rimokatoličke vjere u to vrijeme imaju franjevci provincije Bosne srebrene.  Franjevci su 1657. godine dobili od sultana Mehmeda IV. poseban FERMAN po kojem i u tim krajevima rimokatolici mogu ispovijedati nesmetano vlastitu vjeru.

Crkva sv. Katarine kroz stoljeća

Prva crkva u Nijemcima građena je u 13 stoljeću u romaničkom stilu. Nalazila se na mjestu današnje crkve. (Njezini temelji  pronađeni su u arheološkom iskapanju oko današnje crkve.) Vjerojatno su graditelji te prve crkve bili obitelj LOTHARD koji su tada bili vlasnici Nijemca.

Druga (današnja) crkva sagrađena je početkom 15 stoljeća i bila je u gotičkom stilu. Sagradila ju je obitelj LORAND koji su u 15. stoljeću bili vlasnici posjeda Nijemaca.

Treća promjena stila crkve je barok. Barokizaciju crkve su proveli svećenici na službi u Nijemcima don Luka i Andrija Natali. To se dogodilo početkom 18  stoljeća i takva je ostala do danas.